UPARIVANJE HRANE I VINA

28/09/2016

VINO POTIČE APETIT, UZDIŽE OKUS HRANE I DOPRINOSI DOBROM RASPOLOŽENJU ZA STOLOM.

Osnova kod uparivanja hrane i vina je stvaranje balansa. To podrazumijeva stvaranje takvog spoja koji će biti bolji od pojedinačnih dijelova, odnosno kreiranje okusa koji će u harmoniji davati bolji doživljaj nego kada se hrana ili vino konzumiraju zasebno.

Prilikom kombiniranja hrane i vina prije svega u obzir treba uzeti težinu jela i nastojati uravnotežiti težinu vina i hrane, tako da jedno ne zaguši drugo.

Redoslijed vina treba biti od svježijih i više suhih ka zrelijim, pa na kraju slađim. Od laganijih ka snažnijima. Od bijelih prema crnima.

Tekstura hrane uvjetuje izbor vina

Piletina i svinjetina dobro idu uz mnoga crna kao i uz mnoga bijela vina. Mesnata riba poput tunjevine i lososa te bilo koja riba kuhana u umaku od crnog vina, dobro ide uz crna vina relativno niskih tanina. Gdje god je vino bitan sastojak jela, njegova će boja diktirati boju pratećeg vina, neovisno o boji mesa.

Bogat, topao složenac začinjen crnim vinom, slaninom, češnjakom i gljivama zaslužuje snažno crno vino, bez obzira je li temelj jelu piletina, grah ili govedina.

Lagano i brzo jelo svježeg okusa ili salata bit će ispunjeni svježim, laganim vinom.

Piletina u bogatom umaku tražit će punije, deblje bijelo vino, poput chardonnaya ili sivog pinota.

No postoje i iznimke, poput kombiniranja laganih, svježih vina voćne slatkoće s obilnom hranom poput pečene guske ili patke.

Uz svježe mekane bijele sireve služe se dobra bijela vina, a uz ostale sireve (polutvrde i tvrde) razna crna vina.

Bijela desertna vina koja su slatkog okusa preporučuju se uz deserte i sireve s plemenitom pljesni. Voćne poslastice dobro prati muškat ili polu-slatko pjenušavo vino.

Redoslijed vina

• Kao aperitivna vina, najviše odgovaraju pjenušava vina ili rosei. Može se poslužiti i svježije bijelo vino s voćnim mirisom, svježim okusom i umjerenim sadržajem alkohola.

• Bijela vina se uvijek služe prije crnih.

• Najprije se poslužuju svježija, lakša vina, a zatim punija, gušća i duže odležana sa razvijenijim bukeom.

• Tijekom obroka se obično piju suha vina, ona koja nisu slatkasta.