06/10/2016
SVI KOJI ŽIVIMO U VINORODNIM KRAJEVIMA, JOŠ OD NAJRANIJEG DJETINJSTVA ZNAMO ZA RIJEČ „MOŠT“, ONAJ SLATKI NEKTAR DOBIVEN CIJEĐENJEM GROŽĐA KOJI SU NAM NONIĆI DAVALI KUŠATI. MOŠT (LAT. MUSTUM) JE ISCIJEĐENI SOK GROŽĐA. NAKON FERMENTACIJE PRETVARA SE U VINO.
S berbom grožđa tek smo na početku puta koji vodi do dobrog i kvalitetnog vina.Osnovno je pravilo da se u jednom danu ubrana količina grožđa isti dan i preradi te da grožđe u podrum uđe u optimalnom stanju i neoštećeno. Tek od takvoga grožđa možemo očekivati dobro vino.
Početna faza prerade grožđa u mošt i vino je muljanje ili runjenje. Danas se obavlja motornim ili ručnim muljačama, dok se nekad grožđe gazilo nogama. Muljanjem se grožđe gnječi, a preporuča se muljača koja odvaja peteljku, zbog toga što peteljka sadrži tanine koji vinu daju trpak i gorak okus.
Nakon muljanja slijedi tiješnjenje ili prešanje, gdje se sok cijedi i odvaja od koma ili komine. Mošt se zatim sumpori, kako bi se blokirao i onemogućio rad bakterija i štetnih kvasaca, a pospješuje se i taloženje nečistoća u moštu. Taloženje mošta traje 10-24 sata, nakon čega se dekantira (skine s taloga) i prebacuje u posudu za vrenje.
Vrenje će pokrenuti kvasci doneseni na grožđu (autohtoni), ili ćemo upotrijebiti selekcionirane kvasce koji se nabave na tržištu. Vrenjem mošta, tj. alkoholnom fermentacijom, počinje stvaranje vina, kada kvasci pretvaraju šećer iz grožđa u alkohol i niz drugih spojeva, koji su važni za kakvoću vina. Nakon burnog vrenja koje traje nekoliko dana, slijedi period tihog vrenja od 3-5 tjedana, ovisno o temperaturi i količini šećera. Završetkom procesa fermentacije dobivamo mlado vino.
Sve što se događa dalje ovisi o vrsti vina i u rukama je vinara, njegovog znanja, iskustva i entuzijazma.
